Izlet u subotu započinjemo u mjestu Velika. Na putu do doma posjetit ćemo Mališćak (732 m), Ivačku glavu (913) m, te ćemo se preko Kožić Hrasta (708) m spustiti u dom Jankovac, gdje smo smješteni.

Odmorište Mališćak je uz planinarski put iz Velike prema Ivačkoj glavi i vrhu Papuka. Sa sjeverne strane skloništa je vidikovac na vrhove Papuka: najviši Papuk, Ivačku glavu, Padežki vis, Koprivnato brdo i Nevoljaš. Žig je u skloništu.

Ivačka glava (913 m) je kontrolna točka 1.3. Hrvatske planinarske obilaznice (HPO). Na vrhu se nalazi kutija s upisnom knjigom i žigom vrha. Kamenit vrh na glavnom hrptu Papuka. Ime je navodno dobila po veličkom plemiću Ivanku, a u davnini je bila poznata i pod imenom Klinovac. Na vrhu je nekoć stajala razgledna piramida, podignuta radi prostranog vidika preko Podravine sve do planine Mecsek u Mađarskoj, a preko Požeške kotline do bosanskih planina. Iako danas nema piramide, po slikovitosti vrha i vidika s njega, Ivačka je glava najljepši vrh na Papuku i jedan od najljepših u slavonskom gorju.

Prvi dan prelazimo 16 kilometara, oko 800 m visinske razlike, otprilike 7 sati hoda.

Autobus ne ide s nama, čeka nas u mjestu Velika drugi dan za povratak. Dom je opskrbljen hranom i pićem, pa večeru i doručak možemo dogovoriti u domu.

U nedjeljno jutro, nakon buđenja uz doručak i kavu, posjetit ćemo poučnu stazu izgrađenu u najljepšem dijelu Park šume Jankovac uz planinarski dom, jankovačka jezera i slap Skakavac. Poučna staza na Jankovcu nazvana je  Grofova staza iz poštovanja prema grofu Josipu pl. Jankoviću, prvom čovjeku koji je spoznao estetske i krajobrazne vrijednosti te doline. Staza je duga 2,3 km.

Potom se preko Nevoljaša i Lapjaka vraćamo u Veliku gdje nas čeka autobus za povratak.

Lapjak je šumovit vrh na južnom dijelu Papuka. Vrh se nalazi na gorskom hrptu koji se proteže između dolina Veličanke i Dubočanke. Na vršnom zaravanku Lapjaka je geodetski stupić i drvena poučna ploča Parka prirode Papuk, a na njoj planinarski žig. S vrha nema vidika jer je u šumi, ali to nadomješta vidik s obližnjih Tauberovih stijena, gdje je križ.

U nedjelju prelazimo oko 10 km.

Košutica, ili Ljubeljska Baba pripada Karavankama, masivu Košute. Nalazi se na samoj granici Slovenije i Austrije.

Vožnja iz Rijeke prema graničnom prijelazu Ljubelj. Na autoputu radimo  kraću pauzu , odmorište Lom.
Upon započinjemo na graničnom prijelazu Ljubelj (1058 nmv).
Prvim djelom  krećemo se ugodnom šumskom stazom, pri izlasku dolazimo do pašnjaka te položenog dijela staze.
Dolazimo do samog ruba granice Slovenije i Austrije, te nam se otvaraju predivni vidici na Vrtaču, Begunjšćicu, Triglav.
Završni uspon na sam vrh uglavnom je kamen i sipar, vrh je otvoren i stijenovit. 
Spuštamo se s vrha istom stazom do skretanja za Koču - Planina Korošica 1554 m.
Zasluženi odmor, uz lokalne domaće specijalitete kao npr žganci od heljde i kiselo mlijeko.
Putem ispod Koče nastavljamo silazak, uglavnom makadamom, na pojedinim djelovima popriličan nagib terena.
Prati nas ugodno žuborenje potoka.

Ukupno: 13 km, 7 - 8 sati hoda, uspona 1000 m

Do Rudnog polja na Pokljuki dolazimo autobusom odakle počinje pješački dio izleta. Kružnom stazom proći ćemo preko Viševnika i Mrežca do Blejske koče na Lipanci odakle se spuštamo natrag do Rudnog polja.

Na početku nas odmah čeka strmi uspon od 700 m visinske razlike do vrha Viševnik. Staza je nezahtjevna, a prolazi kroz šumu, livade i kamenjar. S vrha se otvara prekrasan pogled na Pokljuku i najviše vrhove Julijskih Alpi.
Dalje nastavljamo gotovo ravnim putem ispod grebena do vrha Mrežce (1960 m) s atraktivnim pogledom na Triglav, okolne vrhove i dolinu Krme. Staza prolazi livadama i kamenjarom.
Na vrhu Mrežce mogu se napraviti dvije grupe o čemu će se odlučiti na licu mjesta. Prva grupa bi išla šumskom stazom do Blejske koče (1631 m), a druga bi još kratko nastavila grebenom, zahtjevnom stazom do Lipanskog vrha (1969 m) pa se spustila do doma.
Nakon odmora u Blejskoj koči svi se zajedno spuštamo do Rudnog polja i autobusa.

Duljina obje inačice staze je oko 13 km, hodanja oko 7 sati (s pauzama 9-10 sati), ukupna visinska razlika 810 m.

Kod prijave obavezno javiti puno ime i prezime, datum rođenja, broj osobne/putovnice i državljanstvo!

Molimo sve koji imaju auto da to naglase u prijavi. Broj je ograničen na 18 planinara!

Subota:
Polazak s Delte u 6 sati. Usputna kava i planirani dolazak autima do doma Klementa Juga (700 m) na Lepeni oko 10 sati.
Slijedi uspon 5 km laganom stazom do doma pri Krnskih jezerih (1.385 m) gdje smo smješteni, oko 2.5 -3 h. Po dolasku u dom odmor i ostavljanje viška stvari. Kod doma je izvor pitke vode. Dalje po dogovoru - Velika baba (2016 m, laganih oko 4.5h hoda ukupno) ili V. Šmohor (1939 m, oko 3.5h hoda) ili obilazak i uživanje uz Krnsko jezero (1383 m). Povratak u dom u večernjim satima.

Nedjelja:
Nakon doručka, u 7 sati polazimo iz doma prema vrhu Krna (2244m). Uspon traje oko 3.5 h (oko 6 km uz visinsku razliku oko 900 m). Pod vrhom je Gomirščkovo zavetišće za duži odmor i ručak po želji.
Silazimo kružnom stazom pored ostataka bojišnice iz 1. svjetskog rata: Batognica (2.164 m) - sipar Mali peski ispod vrha Nad Peski, do Doma pri Krnskih jezerih gdje smo ostavili višak stvari. Nastavljamo do Doma Klementa Juga  gdje se ukrcavamo u aute.

Krn (2.244 m) je smješten na jugozapadnom dijelu Julijskih Alpa i najviši je vrh Krnskog gorja. Zbog svoje visine s njega se za lijepa vremena pružaju prekrasni pogledi na Mangrt, Jalovec, Mojstrovku, Prisojnik,Triglav, Kanina..

U podnožju Krna nalazi se predivno Krnsko jezero (1383m) koje je najveće slovensko ledenjačko jezero. U blizini jezera smješten je i Dom pri Krnskih jezerih u kojem ćemo noćiti.

Visočica i Bjelašnica su planine u Bosni i Hercegovini u blizini Sarajeva, okružene visokim vrhovima planina Treskavice i Prenja, međusobno razdvojene kanjonom rijeke Rakitnice. Najviši vrh Bjelašnice je Opservatorija 2067 m, a Visočice  Džamija, 1967 m. Pripadaju planinskom masivu Dinarida.

ČETVRTAK
14.8.2025.

Polazak autobusom iz Rijeke u 15 sati s Jelačićevog trga.

Po dolasku u mjesto Tušila, smještamo se u planinarski dom Vrela u podnožju Visočice, na nadmorskoj visini od 1210 m, između sela Pervizi i Sinanovići. Dom je poznat po odličnoj bosanskoj kuhinji, srdačnom osoblju, a ima i dobar Wi-Fi.

PETAK
15.8.2025.

Nakon doručka krećemo atraktivnom kružnom stazom po grebenu Visočice: VRELA (1210 mnv) - bivak ZORAN ŠIMIĆ - vrh PARIĆ - vrh ĐETELAŠ - vrh VITO (1960 mnv) - dolina MAHALE - ŠPIONIK - bivak ZORAN ŠIMIĆ - VRELA (16 km, 6 sati hoda)

Po povratku u dom: slobodno vrijeme, druženje, večera...

SUBOTA
16.8.2025.

Poslije doručka krećemo autobusom na kraću vožnju (7 km) do sela Umoljani koje je početak naše nove atraktivne kružne staze na Bjelašnici: UMOLJANI (1353 mnv) - OBALJ - LUKOMIR (1495 mnv) - STUDENI POTOK - UMOLJANI (16 km, 6 sati hoda)

Lukomir je najviše i najzabačenije selo u BiH (zbog svoje tradiconalne arhitekture, bogate povijesti i duge kontinuirane naseljenosti proglašen je od strane The Historical Architecture Society Velike Britanije jednim od najdugoročnije naseljenih sela u cijeloj Europi)

Po povratku u dom: slobodno vrijeme, druženje, večera...

NEDJELJA
17.8.2025.

Nakon doručka autobusom krećemo za Sarajevo, gdje na Ilidži, ispod obronaka planine Igman, posjećujemo Vrelo Bosne (izvor rijeke Bosne), jednu od najpoznatijih prirodnih atrakcija Bosne i Hercegovine. Nakon šetnje (7 km) krećemo u centar Sarajeva na Baščaršiju, povijesno i kulturno središte grada gdje imamo slobodno vrijeme (2 - 3 sata) za razgledavanje, okrijepu (ćevape, burek, baklave...) i sl.

Iz Sarajeva u popodnevnim satima krećemo za Rijeku.

Vrijeme je za povratak na južni Velebit. Ove godine nam je cilj Vaganski vrh ali da ne bi bilo prejednostavno zagrijat ćemo se kroz kanjon Male Paklenice.

SUBOTA:
Polazak iz Rijeke u 5h. nakon 3 sata vožnje stižemo u Seline. Radimo premeješanje auta u Veliku Paklenicu te oko 9h krećemo s usponom kroz kanjon Male Paklenice. Cilj za prvi dan je planinarsko sklonište Ivine Vodice gdje bivakiramo. Radi nepredvidivosti dostupnosti smještaja u skloništu nosimo bivak alternative sa sobom (šatori, vreće). 

Predviđeno vrijeme uspona prvi dan je oko 9h, 10km, 1300 m uspona. 
NEDJELJA: 
Dobro naspavani i odmoreni krećemo zorom prema našem konačnom cilju, Vaganskom vrhu. Povratak je Lipom stazom (stmi sipar) prema kanjonu V. Paklenice te konačan spust do auta je kroz sam kanjon V. Paklenice. Kratko ćemo se okrijepiti u pl. Domu.

Predviđeno vrijeme kretanja za ovaj dan je opet oko 9h, 17km, 780 m uspona te 1850 m spusta. 

Na kraju puta ćemo se zasluženo okrijepiti u "Dinka", tko želi može se i osvježiti u moru. Povratak u Rijeku je predviđen u večernjim satima (21-22h cca.)

Nakon okupljanja na Delti, vozimo do Senja. Aute ostavljamo na parkingu ispod kule Nehaj, nasuprot benzinske postaje Petrol od kuda krećemo hodati. Prvih 800 metara uspinjemo se po asfaltnom putu i zatim se odvajamo na Kaudersov put. Gotovo cijelim dionicom Kaudersova puta pruža se pogled na duboku, zelenu Senjsku Dragu, Senj i more. Staza vodi kroz karakterističan krš, borovu i bukovu šumu. Hodamo do zaselka Rončević Dolac od kuda silazimo u Sijasetsku Dragu.
Nakon otprilike 2,5–3 sata hoda stižemo do planinarske kuće Sijaset, smještene u mirnoj šumskoj udolini gdje radimo dužu pauzu. Kuća će biti zatvorena. Ispred kuće su stolovi i stolice za sjesti. Na zidu pored doma smješten je željezni tuljak  u kojem se nalazi upisna knjiga i žig. 
Povratak u Senj istim putem. 

Po povratku u Senj posjetit ćemo tvrđavu Nehaj, simbol grada Senja, sagrađena 1558. Žig se nalazi ispod ulaznih stuba.

Planinarska kuća Sijaset i tvrđava Nehaj dio su senjske planinarske obilaznice. 

Nakon razgleda tvrđave, bit će mogućnost kupanja prije povratka u Rijeku.

Nudimo vam pregršt avanturističkih aktivnosti i najatraktivnije vrhove u Crnoj Gori, u nacionalnom parku Durmitor! NP Durmitor proglašen je još 1952. godine, nalazi se na sjeverozapadu Crne Gore, a osim samog planinskog masiva Durmitora obuhvaća kanjone rijeka Tare, Drage i Sušice te dio doline Komarnice. Mi ćemo obići one najljepše dragulje!

Plan po danima:

1.8. petak - Polazak s Jelačićevog trga u 19:30 sati, očekivani dolazak u subotu 2.8. oko 7 ujutro

2.8. subota – po dolasku smještaj u kampu i doručak, kanjoning Nevidio (ručak nakon kanjoninga), slobodno vrijeme, večera u kampu

3.8. nedjelja – uspon na Prutaš i Škrčka jezera (doručak lunch paket), večera u kampu

4.8. ponedjeljak – uspon na Bobotov Kuk (doručak lunch paket), večera u kampu

5.8. utorak – uspon na Crvenu Gredu, (doručak u kampu), slobodno vrijeme na Crnom jezeru (kupanje, Titove pećine), večera u kampu

6.8. srijeda –  cjelodnevni rafting kanjonom Tare (ručak uključen), povratak u kamp na večeru

7.8. četvrtak – Ledena pećina (doručak lunch paket), večera u kampu

8.8. petak – uspon na Savin Kuk (doručak u kampu ili lunch paket), večera u kampu

9.8. subota – doručak, pakiranje i slobodno vrijeme u kampu, ručak u kampu, polazak u posjet Đurđevića mostu na Tari i zip-line po želji (nadoplata na licu mjesta); polazak za Rijeku u 17 h, očekivani dolazak u ranim jutarnjim satima u nedjelju 10.8.2025.

Uključeno u cijenu: autobusni prijevoz do CG i povratak u RI; lokalni transferi za sve aktivnosti; 7 noćenja na bazi polupansiona (doručak i večera); rafting + ručak; kanjoning + ručak; ulaznica u NP Durmitor za sve dane.

NIJE uključeno u cijenu:  osobni troškovi boravka na Crnom jezeru; troškovi hrane tijekom planinarenja; troškovi pića za sve dane; zip-line; svi ostali osobni troškovi.

Preporuka je uplatiti policu putnog osiguranja ukoliko se već ne posjeduje neka odgovarajuća!

Vozimo se iz Rijeke u smjeru Škofje Loke do Železnika i nastavljamo lokalnom cestom do sela Prtovč gdje započinje uspon na Ratitovec. Tura počinje zahtjevnijim usponom preko prijevoja Razor odakle stižemo do planinarske kuće na Ratitovcu (1642 m). Nakon odmora krstarimo preko niza vrhova: Altemaver (1678 m), Kremant (1658 m), Kačji rob (1575 m), Mišji grund (1266 m) do Litostrojske kuće na Soriškoj planini (1306 m). Ondje ćemo se nakon dulje stanke i okrjepe ukrcati u autobus i vratiti u Rijeku.

Planjava je manji planinski lanac te najviši vrh istočnog djela Kamniško - Savinjskih Alpi. 

Vožnja iz Rijeke prema Logarskoj dolini, na autoputu radimo kraću pauzu, odmorište Lom.
Krećemo uspon iz Logarske doline (760 mnv˙), prolazimo ispod slapa Rinka, zatim pored Firchaufova doma na Okrešlju.
Nastavljamo dalje izlaskom iz šumskog predjela na izloženi teren i promjenom podloge. Kamenjar i sipar.
Dolazimo do sajli i klinova prema Kamniškom sedlu do doma (1864 mnv).

Na sedlu radimo kratki predah, te okrijepu iz ruksaka. Nastavljamo prema ciljnom vrhu Planjava (ako netko ne želi na sam vrh, može ostati uživati pored doma).
Vidici sežu prema vrhovima Brana, Skuta, Turska gora te naravno na predivnu Logarsku dolinu.

Vraćamo se do sedla, zatim se spuštamo u Kamnišku Bistricu do doma, gdje se hrabriji mogu osvježiti u istoimenom izvoru. 

Ukupno: 9,5 km, 5-6 h, uspona 1500 m, silaska 800 m 

Zbog vremenske prognoze, umjesto Rombona išli smo na Veliki Stolac iznad skloništa u Šugarskoj Dulibi na južnom Velebitu.

Nakon okupljanja na Delti u krećemo automobilima prema utvrdi Kluže sjeverno od gradića Bovec.

Oko 8.00 h započinjemo s usponom prema vrhu Rombon (2208 m). Staza nas vodi kroz vojne tunele, ostatke vojnih utvrda i duboku šumu sve do vršnog grebena, te na sam vrh s kojeg se pružaju vidici na zapadne Julijske Alpe. Spust istim putem.

Savladavamo visinsku razliku od 1676 m na duljini od 14 km. Staza je strma i kondicijski vrlo zahtjevna, te pri vrhu izložena jakom srpanjskom suncu.

Zbog zahtjevnosti ture broj sudionika je ograničen na 18.

Pohod "Zora na Učki" tradicionalno organiziramo u spomen na Avelina Ćepulića koji je s prijateljima izveo prvi noćni uspon na Učku 04.07.1852. te ga opisao u časopisu Neven 13.07.1852 godine.

S parkirališta Delte krećemo u 2 u noći prema Poklonu (parkiralište ispred hotela). Planirano je da krenemo na vrh Učke (Vojak 1396 m) u 2,30. Dolazak na vrh je planiran oko 4.30 h. Čekamo izlazak Sunca oko 5.15 sati i uživamo u zori na Učki.

Preporuka je uzeti topliju odjeću prilagođenu noćnim temperaturama na vrhu.

Na povratku prema dogovoru i željama okupljenih planinara možemo se na povratku prema Rijeci, osvježiti u moru, pa ponesimo opremu i za more, sunce i plažu.

U zapadnom dijelu Julijskih Alpa, u podnožju Jalovca na visini od 990 metara izvire rijeka Soča duga 138 km od kojih 96 km prolazi kroz Sloveniju i 42 km kroz Italiju gdje se ulijeva u Jadransko more u mjestu Grado. Tirkizna boja rijeke svakog posjetitelja oduševi svojom ljepotom, a upravo zbog boje put kojim rijeka Soča prolazi nazvan je Smaragdni put. Na svom putu prolazi kroz dolinu Trente i povezuje gradove Bovec, Kobarid, Tolmin, Nova Gorica, Goriza i Monfalcone. Cijeli kraj uz rijeku Soču je jako lijep, slikovit jer se iz doline kroz koju prolazi rijeka uzdižu vrhovi Alpa što čini sliku zelene doline i visokih stjenovitih vrhova planina.

Krećemo iz Rijeke u ranim jutarnjim satima na put dug 217 km do mjesta Trenta za što će nam trebati oko 3,5 sata vožnje. Početna točka našeg izleta je Koča pri izvoru Soče od kuda krećemo zahtjevnim osiguranim planinarskim putem (15 min) do samog izvora, dalje nas put vodi Stazom Soča (Soča trail) koja je dio 640 km dugog Alpe Adria Trail-a (pješačke staze koja povezuje Austriju, Sloveniju i Italiju) i vjerovatno najljepši dio te staze. Naša 25 km duga dionica vodi od izvora do sela Log u dolini Trente, te dalje niz rijeku Soču gdje staza više puta prelazi s jedne na drugu obalu preko atraktivnih visećih mostova i tako sve do Bovca gdje će nas čekati autobus. Putem ima više mjesta za okrijepu a moguće je i kupanje.

Velika (Koroška) Baba je 2127 metara visoka planina koja pripada središnjoj skupini Kamniško-Savinjskih Alpi, smještena je na graničnom grebenu iznad doline Ravenska Kočna na slovenskoj strani i iznad doline Bela (Belska Kočna) na austrijskoj strani. S vrha se pruža vrlo lijep pogled prema vrhovima Grintovca, Dolgog hrbeta, Skute i Rinke.

Pripremili smo tehnički i kondicijski zahtjevnu turu na koju krećemo s velikog parkirališta iz doline Ravenska kočna strmom šumskom stazom do Jenkove planine, skrećemo desno i nastavljamo jednim dijelom šumskom stazom koja prelazi u nisko raslinje, a zatim i ispostavljeni stjenoviti greben koji zahtjeva spretnost pri kretanju, a vodi nas prema vrhu Male Babe i u konačnici našem cilju Velikoj Babi.
Tura je zamišljena kao kružna stoga smo za silazak izabrali stazu prema Sedlu pod Babo odakle nastavljamo kraćim usponom ispod Ledinskog vrha, a nakon toga konstantnim silaskom preko Jezerskog sedla do Koče na Ledinah (planinarski dom) i konačno Ravenske kočne gdje smo ostavili automobile. U blizini na Planšarskom jezeru
nalazi se lijepa gostionica koja nam je usput, ukoliko na vrijeme okončamo turu, tu se možemo okrijepiti.

Dužina staze: 9.7 km
Visina uspona: 1270 m

NEDJELJA, 15.6. 
Polazak iz Rijeke u 6 sati, ukrcaj na trajekt u Zadru u 12 sati. Dolazak do mjesta Luka na Dugom otoku gdje se smještamo u Hotel Luka. U popodnevnim satima  upoznavanje mjesta, večera.

PONEDJELJAK, 16.6.

Obilazak mjesta Luka i korištenje vremena za odmor i kupanje. Odlazak do vrha Orljak 301 m, potrebno vrijeme uspona je 1 sat .

UTORAK, 17.6.
Vožnja brodom na otok Ugljan, uspon na vrh Sv. Mihovil (265 m). Staza do vrha kreće iz mjesta Preko u dužini od 3,5 km i potrebno nam je 1 sat.

SRIJEDA, 18.6.
Odlazak autobusom do slanog jezera Telašćica. Ulaznica s popustom 5 €. Na povratku obilazak mjesta Sali.

ČETVRTAK, 19.6. 
Vožnja brodom u Nacionalni park Kornati. Obilazak otoka Velika sestrica, svjetionik, otok Lavrnaka, uspon na Veli vrh (117 m) tu je i uvala Lojena. Mana - ostaci sa snimanja filma "Pobješnjelo more" iz 1959. god, otok Kornat - uspon na vrh Metlina (237 m), dalje do "Magazinove škrile" 30 min. do vrha. Tu treba obići bizantsku utvrdu iz 6 st. Toreta i spustiti se do crkvice Gospe od Tarce.

PETAK, 20.6.
Odlazak autobusom do Velog Rata, Sakaruna, Božave i Savara Sv. Pelegrina

SUBOTA, 21.6.
Vožnja brodom na otoke Iž i Ravu. Od Malog Iža do Velikog Iža  3-4 km oko 1 sat. Vrh je Korinjak (168 m).

NEDJELJA, 22.6.
Poslije doručka odlazak prema Rijeci.

Cijena izleta 510 € plativo u 5 rata, najkasnije do kraja svibnja.

U cijenu uključeno: prijevoz, 7 polupansiona u hotelu Luka i ručak na Kornatima, vožnja brodom tri dana sa obilaskom otoka Rava, Iž, Veliki Kornat i Ugljan.

Doplata za jednokrevetnu sobu je 175 €.

U cijenu nije uključeno: trajekt 6,10 €, ulaz u NP Telašćica 5 € i eventualno nekoliko eura za prijevoz autobusom po Dugom otoku. 

Moguće su izmjene programa izleta u slučaju nepredviđenih okolnosti na terenu. Odazivom na izlet svaki pojedinac potvrđuje da ispunjava zdravstvene i psihofizičke uvjete za sigurno sudjelovanje na izletu. Sudionik pristupa na vlastitu odgovornost i dužan je tijekom izleta slušati upute vodiča.                                                                                                                                              

Od Zavižana, sa velike početne visine, krećemo na prekrasni Mali Rajinac, najviši vrh sjevernog Velebita (1699 m). Nastavljamo preko visoravni Krasnarska jezera i spuštamo se do Kuće Velebita u Krasnu.

Lakša grupa ne penje se na vrh, prolazi ispod Malog Rajinca. Nakon osvježenja u lokalnoj konobi vraćamo se doma. 

Naš izlet započet ćemo na parkiralištu Rakove ravni.

Prvi odmor je u Domžalskom domu na Maloj planini gdje je moguća okrijepa. Potom slijedi uspon na najviši vrh Velike planine, 1666 metara visoko Gradišče.

Nastavljamo do restorana Zeleni rob gdje ćemo napraviti pauzu.

Na povratku ćemo posjetiti Veterničku špilju, prirodnu atrakciju planine. Sastoji se od špilja Male i Velike Veternice, koje su nastale tijekom trošenja kada im se urušio strop, što je dovelo do nastanka dvaju klizišta.

Prolazimo kroz Pastirsko naselje koje se smatra jednim od rijetkih sačuvanih naselja ove veličine u Europi i privlači brojne posjetitelje svaki dan u godini. Prepoznatljiva je po svojoj tipičnoj arhitekturi, koja predstavlja svojevrsni simbol Velike planine. Krovovi kućica prekriveni su karakterističnim smrekovim šindrom koji seže vrlo nisko. U Kamniškoj regiji pastirska koliba naziva se pastirska koliba ili pastirski stan, a smrekove šindre lokalno se nazivaju "šinkel".

Naselje posebno oživi u lipnju, kada se kolibe napune pastirima koji ostaju na pašnjaku sa svojom stokom do rujna. Rado vas pozivaju da kušate domaće mliječne delicije ili pravi pastirski ručak – kiselo mlijeko i žgance.

Muzej Preskar se nalazi u pastirskom selu i otvoren je svaki dan tijekom sezone ispaše na Velikoj planini. Njegov vanjski izgled je već prepoznatljiv, budući da je riječ o maloj, sivoj pastirskoj kolibi smještenoj u stjenovitom dijelu naselja.

Koliba koja je prije stajala na ovom mjestu izgorjela je neposredno prije kraja Drugog svjetskog rata, a ljeti 1945. Andrej Preskar je na mjestu požara sagradio sadašnju kolibu u izvornom ovalnom obliku koji je koliba imala prije rata. Danas je ovo jedina koliba koja se svojim oblikom, malom veličinom i skromno namještenom unutrašnjosti ističe među ostalim pastirskim nastambama.

Blago uzdignuta iznad pastirskog naselja nalazi se kapela Gospe Snježne, koja je izvorno stajala na ovom mjestu prije Drugog svjetskog rata.

Na kraju rata spalili su je njemački vojnici, ali je obnovljena 1988. godine, na inicijativu tadašnjih pastira. Posvećena je Gospi Snježnoj, te stoga 5. kolovoza predstavlja poseban blagdan za kapelu i cijelo pastirsko selo.

Nakon svojih sat vremena vožnje dolazimo do sela Dolenji Radenci gdje za početak pijemo kavu u prelijepom lokalnom kafiću i uživamo u ambijentu u blizini kampa i rijeke Kupe.
Potom krećemo stazom najjužnije slovenske pješačke puti, jedinstvene na području Krajobraznog parka Kupa. Vijuga uz samu rijeku Kupu, pokraj izvora Trpotec, koji se smatra vodom vječne mladosti, do sela Breg u kojem se nalazi najstariji vodeni mlin na kamen na rijeci Kupi. U nastavku dolazimo do najduže kraške jame u Beloj Krajini, jame Kobiljača (346 m). U jamu se može ući sa čeonom lampom 40-tak metara od ulaza dokle je moguć hod. Nastavljamo do tzv. Francuskog kamena i dalje do mjesta Kot pri Damlju gdje je označena najjužnija točka Slovenije.

Hodanje završava u slikovitom selu Damelj gdje nas čeka okrijepa i tradicionalna enolončnica (maneštra) u lokalnoj turističkoj kmetiji Žagar a moguća će biti i kupnja proizvoda lokalnih domaćinstava.

Tko želi može se prije povratka i okupati u Kupi na plaži u Damlju.

Pridružujemo se velikom nacionalnom okupljanju planinara na Učki. Polazno mjesto je bivše odmaralište INA-e. Planinarima su na izbor tri staze:

* 6 sati, Vojak-Suhi vrh-Plašćenica

* 4 sata, Vojak-Plas

* 3 sata, Vojak

Prijavite se osobno na štandu INDIVIDUALNE PRIJAVE, gdje ćete dobiti bon za besplatni ručak.

Vodit će ekipa domaćina PD Opatije, koji slave 75 godina djelovanja društva. 

Popodne je besplatni ručak i zabava uz živu glazbu.

Molimo planinare koji imaju auto da u njemu dođu na Deltu, spremni za vožnju, i da to naglase u prijavi za ovaj izlet.

Nakon okupljanja na Delti, vozimo do Matić poljane, velike doline u podnožju Bjelolasice i njenih vrhova. Tu ćemo startati naš planinarski uspon. Kroz miješanu šumu bukve, jele i smreke lagano, a potom i nešto intenzivnije, uspinjat ćemo se kroz zeleni šumski krajolik i polja medvjeđeg luka. Zadnjih 30 minuta naći ćemo se na vrlo strmom i kondicijski zahtjevnom usponu. Na kraju uspona svakog planinara čeka nezaboravan vidik s Kule (1534 m), najvišeg vrha Bjelolasice, Gorskog kotara i naše županije. Prolazimo hrptom planine i preko skloništa "Jakob Mihelčić" (1460 m) spuštamo se natrag na šumsku cestu kojom se vraćamo na polazišnu točku.

Molimo sve vozače da dođu na Deltu autom i da to naglase u prijavi za ovaj izlet.

Okupljamo se u Klenovici na rivi i u 10 sati krećemo prema planinarskoj kući na Viništu. Put nas dalje vodi prema uvali Žrnovnici i u nastavku nazad do Klenovice. Staza je lagana, u dužini od 9,5 km i u trajanju od 3 sata.

Izlet organiziramo u suradnji sa županijskim Savezom sportske rekreacije "Sport za sve".

Izlet započinjemo kod planinarskog doma Prpa. Za početak posjećujemo vrhove Vršak, 1147 m i Badanj, 1164 m, te silazimo prema Stupačinovom. Ovdje skrećemo na Premužićevu stazu sa koje se odvajamo prema grebenu Dabarskih kukova te nakon pola sata hodanja po grebenskim ljepotama dolazimo do Širokog kuka, 1081 m, gdje uživamo u pogledu na ostale obližnje kukove i vrhove srednjeg Velebita. Nastavljamo do Butinovače, 1127 m, otkud se spuštamo prema Premužićevoj stazi pa penjemo na zadnji vrh ovoga dana, Basaču, 1331 m. Preostaje spust prema Kubusu gdje će nas čekati autobus te nas povesti do Hostela Baške Oštarije u posjet lokalnoj sirani i na zasluženu okrijepu u restoranu.

Ruta je dugačka oko 11 km sa ukupnom visinskom razlikom od 653 m.

Okupljanje je u Art kvartu Benčić, kod kafića Gala i povijesnog perila na potoku Brajda. U neposrednoj blizini potoka Brajda pod zemljom teče i Škurinjski potok, po kojem su susjedna ulica i cijeli kvart dobili ime Potok. Put nas u prvom dijelu izleta vodi uličicama i stazicama kroz sliv Škurinjskog potoka, točnije - brdom iznad njegove desne obale (skrivene pod zemljom). Na sjevernom vidiku su zanimljivi pogledi na Škurinje i Drenovu a na južnoj strani otvara se Kvarner s otocima i Učkom.

Vršni dio tog grebena Mala straža, koji spaja Podmurvice/Pehlin i Škurinje, nalik je oštrom velebitskom kamenjaru. Pažljivo, korak po korak, hodamo nemarkiranim bespućem kroz grmove aromatičnog primorskog bilja. Usput ćemo razgledati atraktivnu izložbu crteža na stijenama koje potpisuje Felix. Zatim slijedi lagano spuštanje udobnom stazom do prirodnog otvorenog korita Škurinjskog potoka. Sljedećih pola sata polako se uspinjemo njegovim suhim dnom prema izvoru u blizini Tibljaške ceste. Stižemo do lokve Mistraž, lijepo uređenog izletišta. Izlet završava na okretištu sedmice, kod kafića McChevap.

Polazak s Jelačićevog trga u 7,00 ujutro. U domu u Radoboju možemo popiti kavu prije polaska na stazu.

Staza je kružna i sastoji se od tri dionice, planinarsko-poučna staza na Strahinjčici, staza do Dedeka i babice i staza orhideja Mala gora –Plat – Poljane.

Strahinjčica je jedan veliki orhidejski vrt, na tom su području zabilježene čak 32 vrste i podvrste orhideja.

Na Strahinjščici je dosad zabilježeno preko 1000 biljnih vrsta i podvrsta pa je njeno uže područje odabrano kao jedno od 94 botanički važnih područja u Hrvatskoj.

U domu na Strahinjčici je moguće dogovoriti ručak.

Dužina staze oko 13 km, visinska razlika oko 600 m.

Molimo sve vozače da dođu autom na Deltu i da to naglase u prijavi za ovaj izlet.

Okupljamo se u auto kampu Kozica i krećemo na uspon od 2 sata. Zatim nas očekuje ravna dionica na platou od 500 m u trajanju od 1 sat. Dolaskom do napuštenog zaseoka Sušan staza se pomalo spušta do mora oko sat i pol, do auto kampa u Sibinju. Pred kraj šetamo još pola sata uz more do kampa Kozica.

Izlet organiziramo u suradnji sa županijskim Savezom sportske rekreacije "Sport za sve". 

I u 2025. godini, svibanj je rezerviran za višednevnu avanturu po planinama Dalmacije, a naša destinacija ovaj je put Vrgorsko gorje i južno Biokovo. U četiri dana obići ćemo 4 najatraktivnija vrha ovoga kraja, ujedno i kontrolne točke HPO-a - Sutvid i Sokolić na Riliću donose nam miris mora, stražareći gordo nad pitomim makarskim primorjem, dok se u njihovu zaleđu jednako strmo uzdižu oštre i surove stijene Matokita i Svetog Mihovila. Upravo je ovdje svoj put ka najvišim svjetskim vrhuncima i alpinističkoj besmrtnosti započeo i legendarni Stipe Božić. 

1. dan: Vozimo se prema Vrgorcu – gradu poezije, jagoda i dalmatinskog pršuta. Iz samog centra grada uspinjemo se, u početku postepeno, a zatim sve stmije ka grebenu Matokita. Atraktivan hrbat na dijelovima je veoma uzak, a s obje njegove strane obrušava se duboka provalija. Tijekom cijelog uspona pruža se spektakularan pogled na Vrgorac u podnožju te Ljubuški s druge strane polja, dok se sa samoga vrha – Sv. Roka (1.062 m) odlično vide Pelješac i Hvar na jugu, Čvrsnica, Vran, Prenj i Velež na sjeveru i sjeveroistoku te Biokovo, Sv. Mihovil i Šibenik na zapadu. Nakon odmora na vrhu, spuštamo se drugom stranom, starim pastirskim putem do sela Ravča, odakle nastavljamo autima do planinarskog doma Velobrdski ledari pod Biokovom. 

Dužina: 8 km; visinska razlika uspona i spusta: 850/750 m; vrijeme hoda: 6 h

 2. dan: Nakon dana planinarenja po dalmatinskoj Zagori, spuštamo se na more, do priobalnog naselja Živogošće. Odatle se autima uspinjemo do zaselka Gornje Kuće i dalje cipelcugom do napuštenog naselja Kolovrat pa strmim i suncu izloženim putem do prijevoja Prosika. Od prijevoja se slabije markiranim bespućem, skakućući s kamena na kamen, uspinjemo na najviši vrh Sutvida – Veliku Kapelu (1.155 m). Impresivan pogled s najvišeg vrha jugoistočnog dijela Biokova (Rilića) otvoren je u svim smjerovima. Povratak s vrha započinjemo spustom na drugu stranu, prvo s kamena na kamen, a zatim serpentinama po starom pastirskom putu, natrag do zaselka Gornje Kuće.

Dužina: 12 km; visinska razlika uspona i spusta: 1.100/1.100 m; vrijeme hoda: 7 h

3. dan: Planinarenje s mirisom soli i mediteranskog bilja nastavljamo kraćim, ali ništa manje zahtjevnim usponom na Drveničke stine. Po dolasku u zaseok Selo nad Drvenikom penjemo se dobro građenim starim „duhanskim“ putom do prijevoja između vrhova Sokolić i Krive Toke. Od ovoga mjesta počinje drugi, zahtjevniji dio ture gdje napredujemo hodajući rubom ponora po oštrom, surovom kamenjaru, mjestimice provlačeći se kroz gustu nisku makiju. S vrha Sokolića (788 m), kao i s grebena, lijep je pogled na Drvenik u podnožju te, za lijepa vremena, na Pelješac, Korčulu, Lastovo i Hvar. Povratak je istim putem, a tko želi, može se nakon naporna planinarenja osvježiti kupanjem na nekoj od brojnih plaža Makarske rivijere.

Dužina: 7 km; visinska razlika uspona i spusta: 800/800 m; vrijeme hoda: 5 h

4. dan: Posljedi dan ovogodišnje dalmatinske ture rezerviran je za Mijoviju, tj. Sveti Mihovil – 1.245 m visok vrh kojeg zbog njegova markantnog izgleda i 600 m visokih stijena nazivaju i dalmatinskim Matterhornom. Nije stoga neobično da se baš ovdje, u njegovo podnožju, u malom zagorskom selu Zavojane rodio najpoznatiji hrvatski alpinist, legendarni Stipe Božić. Iz zavojanskog zaseoka Podastine, lijepo građenim putem penjemo se do prijevoja pa, kao i prethodnih dana, po zahtjevnom terenu s kamena na kamen, u pomalo alpinističkom, Stipinom duhu, do vrha. S vrha se istim putem vraćamo do prijevoja pa zatim na drugu stranu do nedovršene planinarske kuće Studenka. Odavde je moguć uspon i na Veliki Šibenik, 1.314 m visok najviši vrh Vrgorskog gorja. Spustom do zaseoka Bokšići završava naša četverodnevna tura.

Dužina: 7 km; visinska razlika uspona i spusta: 800/600 m; vrijeme hoda: 4 h (s usponom na V. Šibenik: 12,5 km; 1.250/1.050 m, 7 h)

Vožnja autocestom Rijeka - Delnice.

Okupljanje svih sudionika planinarskog izleta na parkiralištu trgovačkog centra Super Konzum, ulica Podštore 1, Delnice.

Veliki Drgomalj (1153 m) je travnati greben, vrh je označen hrpom kamenja s betonskim stupićem, ima metalnu kutiju s upisnom knjigom i žigom.

Vidici s vrha  uglavnom su orijentirani prema sjeveru na dolinu Kupe iznad koje se na slovenskoj strani uzdiže Kuželjska stijena, a na hrvatskoj strani Špičasti vrh.

Ovisno o vremenskim uvjetima, vidljivost dopire sve do slovenskih Alpa.

Planinarska ruta je kružna:Veliki Drgomalj - Mali Drgomalj - ishodišna točka.

Molimo sve vozače da dođu autom na Deltu i da to naglase u prijavi za ovaj izlet.

Okupljamo se u Luci Krmpotskoj kod Bufetta Forestia i u 10 sati krećemo na izlet. Kružna staza vodi nas rutom Omar (staklena kapelica) - Kamena cisterna - nebeski labirinti - Vela Sviba (848 m) - Luka Krmpotska. Staza je dužine od 7,30 km i 2,30 h hoda.

Izlet organiziramo u suradnji sa županijskim Savezom sportske rekreacije "Sport za sve".

NA DAN 19.7.2024. IZLET JE POPUNJEN.

ZA TRENUTNU SITUACIJU NAZOVITE 091 786 4535.

Kamenjakova dalmatinska karavana u proljeće 2025. godine putuje na Korčulu!

Po provjerenoj formuli - svojim očima, svojim nogama i u dobrom društvu - upoznat ćemo sve kulturne i povijesne znamenitosti, planinarske i druge prirodne ljepote otoka Korčule, uključujući čarobnu Lumbardu, neodoljiv grad Korčulu, opjevanu Velu Luku, najpoznatiji vrh Kom pored Blata, vrh Hum iznad Vele Luke,..

Na Pelješcu posjećujemo "kapetanski" Orebić, najviši vrh Sv. Iliju i Ston sa slavnim zidinama i solanom.

U planu je i Mljet - razgledavanje nacionalnog parka s jezerima, uspon na najviši vrh Velji grad, kupanje u Odisejevoj pećini...pojedinosti o tome naknadno.    

Pet polupansiona (noćenje, doručak i večera) u hotelu Borik u Lumbardi: dvokrevetna soba 240 €, jednokrevetna 320 €, dijete do 12 godina u trokrevetnoj gratis, drugo dijete 120 €.

Bus koji je cijelo vrijeme s nama 140 €, za djecu i za planinare koji dolaze autom 70 €.

Prijave do popunjenja uz uplatu prve rate minimalno 100 €. Cjelokupan iznos treba uplatiti do 20.12.2024.

U slučaju odustajanja iz bilo kojeg razloga, uplata se vraća samo kad se mjesto popuni s liste čekanja.

Na listu čekanja ulazi se s uplatom minimalno 100 €.

U Kostrenu dolazimo u vlastitoj organizaciji, busom ili autom.

Okupljamo se kod Jedriličarskog kluba Galeb u Žurkovu te u 10 sati krećemo na stazu koja nas vodi kružnom rutom Hotel Lucija - crkva Sv. Lucije - Stipići - put mora - Žurkovo. Staza je dužine 7 km.

Izlet organiziramo u suradnji sa županijskim Savezom sportske rekreacije "Sport za sve".

Molimo sve vozače da dođu autom na Deltu i da to naglase u prijavi za ovaj izlet.

Okupljamo se u Pavlomiru i u 10 sati krećemo kružnom rutom prema starom gradu Novom Vinodolskom i crkvi Sv. Filipa i Jakova. U nastavku slijede Frankopanski kaštel sa kulom Kvadrac  - Luka Novi Vinodolski - Pavlomir. Staza je dužine 8 km.

Na kraju izleta u Pavlomiru ponuđena je degustacija vina, pršuta, sira i kobasica po cijeni od 15 €.

Izlet organiziramo u suradnji sa županijskim Savezom sportske rekreacije "Sport za sve".

Krećemo iz Rijeke (Jelačićev trg) u 6.00 uz jutarnju kava na trajektnom pristaništu ili na trajektu.

Grupa A/B uspon 3 km (1,5 sat)

Nakon prelaska trajektom na otok Rab grupa A i B započinje uspon iz mjesta Mundanije. Krenut ćemo stazom koja se postupno uspinje kroz šumu i kameniti teren, pružajući nam priliku da uživamo u netaknutoj prirodi i svježem zraku. Zaustavit ćemo se na prvoj foto točki Vidilica dr. Tomaševića (330m), uživamo u pogledu i kratkom odmoru. Nastavljamo do najviše točke otoka Raba vrh Kamenjak (408m). S vrha se pruža spektakularan panoramski pogled na cijeli otok Rab, susjedne otoke , Velebit, Gorski kotar i Liku a i dalje. Na vrhu ćemo imati duži odmor, gdje ćemo moći napraviti fotografije, uživati u predivnim pogledima i osvježiti se.

Nakon odmora i pause dijelimo se na grupu A i B. 

GRUPA A silazak 10 km (3,5 sata)

Nastavlja hodanje grebenskom stazom u smjeru mjesta Lopara. Stasa je kamenita s relativno blagim usponom a tura prolazi prekrasnim krajolicima većim dijelom uz more. Nakon silaska po grebenu nastavljamo Premužićevom stazom do mjesta Lopar gdje ćemo završiti naš planinarski dio izleta. Lopar je poznat po svojim prekrasnim pješčanim plažama i bogatoj prirodnoj ljepoti, što ga čini idealnim za završni odmor nakon naše avanturu a možda i kupanje.

GRUPA B 7 km (3 sata)

Silazi istim putem do mjesta Mundanije, autobusom se prebacuju do mjesta Supetarska Draga gdje nastavljaju drugi dio puta po prekrasnoj Premužičevoj stazi do krajnje točke mjesto Lopar. Staza je pogodna za sve kategorije planinara. Ante Premužić, osim poznate staze na Velebitu, projektirao je i niz staza na otoku Rabu.

Vrh Kamenjak (408 m)

Kamenjak ili Straža je neprimjetno uzvišenje na sjeveroistočnom rubu vršne rapske visoravni, na mjestu gdje se greben počinje naglo obrušavati prema moru.  Posebno lijep vidik je prema gradu Rabu i Kvarneru, Velebitskom kanalu i masivu Velebita, kao i na cijeli vršni greben. Vrh je točka Hrvatske planinarske obilaznice.

U Kostrenu dolazimo u vlastitoj organizaciji prigradskim busom ili autom. Okupljamo se u 10 sati kod Jedriličarskog kluba "Galeb" u Žurkovu i krećemo kružnom stazom Sv. Lucija - Viktor Lenac - Draški potok - trim staza - Glavani - Narodna čitaonica Kostrena - Žurkovo. Staza je dugačka 7 km.

Izlet organiziramo u suradnji sa županijskim Savezom sportske rekreacije "Sport za sve".

Šumska tinejđerica na Biviju navršava punih petnaest godina! Poučna planinarska staza "Šuma Striborova", zajednički projekt Kamenjaka i Gradske knjižnice Rijeka, slavi okruglu obljetnicu atraktivnim programom u prekrasnom šumskom ambijentu.

Pozvani su svi - mali i veliki, u nosiljkama, čupavi četvoronošci, početnici i iskusni,...Ne treba planinarska iskaznica, ne treba prijava, treba samo kremen i iskra. 

Okupljamo se na okretištu jedinice kod kafića Matea i u 11 sati s planinarskim vodičima polazimo na šumske stazice. Putem tražimo markacije da ne zalutamo. Na lokaciji Livade udobno se smjestimo i pratimo zabavan eko-kulturni program u organizaciji GKR.

Također, pozivamo svu djecu koja znaju ponešto otpjevati ili odsvirati da nastupe na livadici, uz pratnju kosića i bumbara.

Slijedi završna šumska šetnja, na izbor kraća ili mrvicu duža. 

Belečki pl. put je kružna planinarska obilaznica s 10 kontrolnih točaka. Obilaznicu je ustanovio HPD "Belecgrad" iz Belca, otvorena 17. listopada 2004. godine. 

Vozimo se u Hrvatsko zagorje, uz stajanje na kavi u Draganiću. Dolazimo u mjesto Belec, u kojem se nalazi župna crkva sv. Marije Snježne, jedna od najljepših primjera barokne umjetnosti u sjevernoj Hrvatskoj (17. st). Dalje nastavljamo vožnju 2,5 km do planinarske kuće Belecgrad , koja se nalazi u podnožju srednjovjekovne utvrde Belecgrad.

Na planinarsku stazu krećemo od pl. kuće obilazeći prve tri KT. Slijedi uspon na vrh Ivanščice koja je također KT i najviša točka Hrvatskog zagorja. Planinarski dom Josip Pasarić (1054 mnv), opskrbljen je pićem i hranom. Nakon pauze nastavljamo prema sljedećim vrhovima i KT točkama.

Pohod, ujedno i posljednju KT10, završavamo u pl. kući Belecgrad, gdje se ovjerava dnevnik pl. obilaznice, te se dobiva spomen - značka Belečkog planinarskog puta. 

Ovisno o vremenu i interesu (dogovor grupe na licu mjesta), na povratku prema Rijeci, zaustavljamo se u Oroslavju. Pizzerija u Zagorju podno Medvednice, naziva Oro - Goro, nudi gotovo sve vrste hrane.

Od Rastočina kod Podkilavca krećemo atraktivnim koritom rijeke Zale, prvi dijelom nove planinarske obilaznice "Obručeva dva kanjona". Zaobilazimo lakšim putem prvi i dio drugog vodopada (na trećemo 'skoku' ćemo se morati malo popentrati po sajli) te nastavljamo kanjonom do Sijevice. Put dalje vodi preko Požarina i Jaše gdje skrećemo na Podplaninu do doma na Hahliću. Ovdje imamo pauzu za ručak nakon koje se spuštamo dijelom puta preko kolci a onda preko također atraktivnog nemarkiranog grebena do Rastočina.

Ruta je dugačka oko 15 kilometara sa ukupnom visinskom razlikom od 820 m.

U Kostrenu dolazimo u vlastitoj organizaciji, busom ili autom.

Okupljamo se kod Jedriličarskog kluba Galeb i krećemo na kružnu rutu: Viktor Lenac - Solin - trim staza - Sopalj - Stipići - Rožmanići - Put mora - Žurkovo. Staza je dužine 12 km.

Izlet organiziramo u suradnji sa županijskim Savezom za sportsku rekreaciju "Sport za sve".

Današnji izlet započinjemo u pitoresknom podvelebitskom selu Velike Brisnice, odakle se starim pastirskim putem strmo uspinjemo do najveće i najljepše lokve u ovom dijelu Velebita - Vodičke lokve na Borovoj vodici. Od Borove se vodice nakon odmora uspinjemo dalje, prema starim pastirskim stanovima na Borju, okruženim veličanstvenim stoljetnim borovima, sve do spoja s Primorskim uzdužnim putem. Ubrzo stižemo i na sam, najljepšim velebitskim borovima okrunjen vrh Budim (1.203 m). S vrha pucaju nezaboravni vidici na morsko plavetnilo i bijele otoke pod nama, kao i na lanac najviših sjevernovelebitskih gorostasa od Balinovca i Zavižana te dalje na jug. Nakon dužeg odmora, vraćamo se natrag u Velike Brisnice, kompletirajući kružnu turu putem preko uvale Plančice.

Nakon nekoliko sniježnih izleta odlazimo u susret proljeću na otok Cres, gdje markacisti PD Kamenjak brinu o svim stazama iz Registra HPS-a.

Među brojnim atrakcijama, uz aromaterapiju raznog mediteranskog bilja, upoznat ćemo možda najljepše šume hrvatskih otoka, pravo bogatstvo hrasta medunca, crnike, planike, bora...U prvome dijelu izleta očekujemo budnu pratnju i video-nadzor bjeloglavih supova. Navodno, zanimljiva su im sva stvorenja koja se ne miču - tako da je bolje stalno se kretati...

Lakša grupa kreće od ulaska u Predošćicu, grebenskom stazom koja prelazi preko vrhunskog vidikovca Velo Gračišće te se pomalo spušta do prekrasne uvale sv. Blaž. Nakon dužeg odmora (hrabriji mogu i zaplivati) nastavljamo šumom iznad mora do sv. Salvadura te pred kraj kroz maslinike do grada Cresa na razgledavanje i zasluženi odmor.  

Teža grupa će također proći gore opisanu rutu ali će se prethodno popeti od prijevoja/raskršća Križić na najviši markirani vrh otoka, Sis (639 m). Nakon silaska nastavljamo grebenom do ulaza u Predošćicu te dalje pratimo trag lakše grupe do ulaska u grad Cres.

44. pohod "Žene u planinu" organiziramo na domaćem terenu, na kamenjakovoj stazi "Zeleno-plava Rijeka". Riječ je o najnovijem projektu u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Rijeke.

Okupljanje i otvorenje pohoda je na plaži vila Nora, smještenoj nekoliko koraka istočno od kompleksa bazena na Kantridi. Zatim šetamo nekoliko minuta prema zapadu uz more do iduće lijepe plaže Ploče.

Stepenicama izlazimo do ceste te ulazimo u Park lovora, novi veliki gradski šumski park koji su uredili i o kojem stalno brinu članovi PD Kamenjak i brojni drugi volonteri.

Kroz dvorište Doma za starije prelazimo na Poučnu planinarsku stazu "Šuma Striborova" gdje ćemo na lokaciji Livade imati prvi duži odmor. Zatim nastavljamo zelenu šetnju i preko pješačkog željezničkog mosta izlazimo do odmorišta Vrata Jadrana. Nakon kraćeg odmora spuštamo se najljepšim riječkim šumama do mora u blizini Preluka, uz još jedan duži odmor s pogledom na Kvarner. 

Pred kraj današnjeg izleta šetamo plavim dijelom ove atraktivne staze, obalnim putem sve do plaže Bivio, gdje uz ovjeru dnevnika završava naša šetnja. U blizini je okretište jedinice kod kafića Matea.

Prilikom prijave istaknite da li dolazite autom i da li ćete pred kraj ture na degustaciju.

Okupljanje do 7:30 i polazak s Parkirališta ispred Prima namještaj Škurinje, zbog Karnevala u centru grada.

Vožnja automobilima iz Rijeke preko GP Rupa – Ilirska Bistrica – Divača – Sežana – Dutovlje. Vožnja oko 1.40h.

Polazak na pješačku turu u 9:30 s parkirališta kod šterne u Dutovlju.

Kraško selo Dutovlje poznato je po izvrsnom crnom vinu teranu. Vodimo vas na ugodnu  poučnu stazu kraškim krajolikom koja poziva na putovanje kroz povijest i upoznaje vas s karakterističnom arhitekturom i vitikulturom Krasa. Hoda se nezahtjevnim šumskim i seoskim stazama, pored brojnih vinograda koji u svako godišnje doba daju drugačiju sliku. Uz stazu su postavljene brojne informativne ploče koje izletnicima prezentiraju povijesne zapise i svjedočanstva iz prošlosti. Izletnika će dojmiti i prekrasan pogled na jedinstveni krajolik vinograda, suhozida i idiličnih kamenih sela.

Tijekom ture planiramo i posjet vinariji te kušanje terana (nije obavezno) koji laganu šetnju pretvara u poseban doživljaj. Cijena degustacije koja uključuje kušanje 3 vina i autohtone suhomesnate proizvode iznosi 15 €.
Molimo da prilikom prijave iskažete zainteresiranost za degustaciju (radi rezervacije u vinariji)!

Veseli i opijeni mirisom terana vraćamo se u Rijeku u poslijepodnevnim satima gdje nas čeka najluđa zabava na Međunarodnoj karnevalskoj povorci.

Na ovom izletu dočekujemo naše goste iz Tuzle (PD Konjuh) koji nam dolaze u petak, 28.2. Tko želi, može se pridružiti i večernjem druženju u hostelu Češka beseda!

Za subotu, 1.3. planiran je zajednički pohod s našim gostima. Okupljanje je kod hostela Češka beseda na Hostima (Ćićarijska 20) te u 8 h zajedničkim autobusom idemo do Mošćenica odakle i kreće pohod. Dan ćemo provesti u predivnom planinarenju do skloništa Kremenjak (izvaljano jaje u gnijezdu), 847 mnv.
Staza tehnički nije zahtjevna, ali je potrebna dobra kondicija jer savladavamo visinsku razliku od oko 800 m.
Po dolasku na vrh uživat ćemo u neobičnom skloništu, predivnom pogledu, dobro se odmoriti, nešto pojesti i krenuti nazad u Mošćenice.

Usred zime rado odlazimo na uvijek atraktivan i sa svojih 1796 metara prilično visoki vrh u susjednoj Sloveniji.

U gornjem dijelu staze polaznici Opće planinarske škole odradit će završni zimski program vježbi. Na padini pod vrhom visokogorci s derezama i cepinom imaju priliku vježbati zaustavljanje prilikom pada. Slijedi odmor u domu na vrhu pa silazak do doma na Sviščakima.

Najviši vrh Gorskoga kotara i Primorsko-goranske županije zimi je posebno atraktivan.

Uobičajeno, na stazu krećemo iz Begovog Razdolja, najvišeg naselja u Hrvatskoj (1062 m). Nakon šetnje do Vrbovske poljane slijedi oštar uspon na vrh. Putem ćemo proći uz planinarsko sklonište Jakoba Mihelčić. Uspon traje oko 3 sata, bude li puno snijega i malo duži. Na visini 1535 m uživamo u pogledu i pijemo topli čaj iz termosice. 

Lakša grupa može u skloništu pričekati ostale planinare da se vrate s vrha pa se svi zajedno vraćamo u dolinu.

Zimski uspon na Risnjak, u srcu Nacionalnog parka Risnjak, prava je planinarska poslastica.

Najvjerovatniji smjer prilaska bit će od planinarskog doma Sušak na Platku. Zatim krećemo preko Cajtiga prema Velikom Risnjaku (1528 m). Ako uvjeti dopuste (bura i led), popet ćemo se i na sam vrh. Nakon odmora kod doma, vraćamo se preko Fratrovih dolaca na Platak.

Molimo sve planinare koji imaju auto da to napišu u prijavi za ovaj izlet i da autom dođu na Deltu.

Lagano jutarnje razgibavanje odradit ćemo kretanjem obalnom šetnicom između Crikvenice i Selca. Na najviši vrh primorskog grebena iznad Crikvenice, Drenin (381 m), stiže se strmijom planinarskom stazom iz centra Selca. Uske kamene ulice, potom gusta borova šuma i kamenjar dovest će vas na krševitu golet na kojoj se nalaze ostaci ilirske gradine. Odavde se vidici pružaju na Vinodol  i Velebitski kanal, otok Krk i Učku dok će vam kao na dlanu ležati grad Crikvenica. Vrh je dobio ime po drvu 'dren', kojeg je nekada bilo puno u ovom kraju, a konzumacija drena značila je zdravlje. Spust s Drenina, vodi kroz slikovite zaseoke u staro naselje Kotor, u kojem su stari Crikveničani živjeli do kraja 18. stoljeća.

Povratak u Crikvenicu i zaslužena kava ili Frankopanska torta na glavnom trgu u centru.

Staza je kružna, duga 11 km s cca 500 m uspona.

Povratak u Rijeku u ranim poslijepodnevnim satima.

Viševica je posebno atraktivna zimi, ogrnuta u sniježno ruho, pa ju redovito posjećujemo.

Kako je uobičajeno, krećemo od Vagabundine kolibe. Uspon na vrh (1428 m) je srednje težine, ali zbog snijega pri vrhu treba opreza.

Zato ponesite štapove i gamaše. Tko ima dereze neka i nih ponese i prošeta ih malo po vrhu Viševice.

S vrha Viševice pruža se lijepi pogled na sve strane.

Grupa A: Pohod od željezničkog kolodvora u Ogulinu do planinarskog doma "Klek" i samog vrha Kleka
Grupa B: Uspon od Bjelskog do planinarskog doma "Klek" (1000 m) i po želji, do vrha Kleka

Za dobro jutro zainteresirani posjećuju Zavičajni muzej u Ogulinu gdje se, između ostalog, nalazi i alpinistička zbirka. Unutar zbirke se nalazi žig za Hrvatsku planinarsku obilaznicu.

Grupa A:

Ova grupa ide težom stazom koja započinje kod Zavičajnog muzeja. Od muzeja, kroz selo Vučići, preko Kneje, dolazimo do vidikovca Golubinac. S vidikovca se pruža predivan pogled na Klek koji je odlična pozadina za fotografiranje. Od vidikovca nastavljamo Ferdinom stazom lijepim obroncima te slijedi strmi uspon prema planinarskom domu "Klek". Ovisno o vremenskim uvjetima, nakon kraće pauze slijedi uspon na sami vrh Kleka koji od doma traje otprilike 30 min. U slučaju snijega, ruta će se prilagoditi vremenskim prilikama.

Grupa B:

Ova grupa nastavlja autobusom do Bjelskog odakle započinje tradicionalni pohod prema planinarskom domu "Klek". Ovaj uspon razmjerno je strm, ali je najkraći. Nakon otprilike 50 min uspona kroz šumu stiže se do planinarskog doma "Klek" pod vršnom stijenom. U domu se odmara dok ne dođe grupa A pa se, oni koji žele, mogu priključiti grupi A pri usponu na sam vrh. Uspon od doma na sam vrh traje 30 min, a na usponu se treba mjestimično koristiti i rukama (postavljene su sajle za osiguranje).

Obje grupe:

Spuštamo se svi zajedno u Bjelsko te nastavljamo put za Josipdol do mini sirane Mišćević na degustaciju sireva i piće dobrodošlice. Sirevi se mogu i kupiti (plaćanje u gotovini).

Ponavljamo odgođeni izlet (zbog nepovoljnih vremenskih prilika) zakoračivši u novu planinarsku godinu!

Slikovita Ćićarija i planinarska šetnja do Korita i obližnjih vrhova idealan je razlog kako iskoristiti kasnojesensku nedjelju. Izvor Korita predivan je u svako doba godine. Nekoć davno Brgučani su nerijetko dolazili ovamo napojiti “blago” koje je brojalo i do 3000 grla, a važnost izvora prepoznala je i Austro-Ugarska vlast, koja je u svrhu lakšeg zahvaćanja vode dala urediti izvor kroz 13 korita.

Nakon okupljanja na Delti krećemo prema istarskom poluotoku te na izlasku iz tunela, izlaz Lupoglav vozimo do slikovitog sela Brgudac, gdje nam je polazišna točka izleta. Najviše istarsko selo također je spomen na događaje iz 2. svjetskog rata kada biva gotovo uništeno. Kružna ruta, dužine oko 8 km vodi nas do izvora Korita te obližnje vrhove Brajkov vrh i Županj vrh.

Korita su smještena na livadi podno Brajkove stijene (1091 m), u čijem podnožju se nalazi i lokva, malo jezerce bogato biljnim i životinjskim svijetom. S vidikovca Brajkova stijena pruža se prekrasan pogled na Korita i lokvu, dok je Županj vrh (1138 m) manja stjenovita glavica s čijeg se vrha pruža lijepi vidik na Planik i vrh Vojak.

Izlet je lagan, osim kratkog uspona na Brajkovu stijenu koji je tehnički zahtjevniji. Nakon okrjepe na hladnom izvoru, vraćamo se do Brgudca 'konjskom' stazom.

Povratak u Rijeku u ranim poslijepodnevnim satima.